Šta je celijakija

zitaricaCelijakija je stanje doživotnog i najtežeg oblika nepodnošenja glutena u ishrani koje se ne može izlečiti. Jedini lek je stroga bezglutenska dijeta. Gluten je belančevina male hranljive vrednosti ali važna za vezivnu sposobnost brašna i pečenje hleba. Gluten se pronalazi i u industrijskim proizvodima u kojima se to ne očekuje kao što su paste za zube, kozmetika, lekovi, pića, začini, i drugi.

Šta je celijakija?

Celijakija kao pojava zapažena je pre 2000 godina (Areteus iz Kapadokije), opisana 1888. godine (Samuel Gee, Engleska), a 1950. godine, od strane holandskog lekara Vilijama Dika (William Dicke) i dokazana kao bolest nepodnošenja (nesvarljivosti) brašna pšenice, ječma, raži i ovsa ( zbog česte kontaminacije glutenom). U Evropi, Americi i Australiji u proseku jedna od 100 osoba ima ovaj problem.

Kod osoba sa celijakijom, unošenje glutena u organizam odmah aktivira odbrambeni sistem. Jedino moguće rešenje je potpuno isključenje iz ishrane namirnica koje u sebi sadrže gluten, pre svega pomenutih žitarica i njihovih proizvoda. Bez glutena u organizmu, genetska predodređenost za celijakiju nema značaja, ali i najmanja količina glutena, kada se unese u sistem za varenje, izaziva manifestacije bolesti.

Najčešći simptomi su: povraćanje, dijareja, nadimanje i bol u stomaku i slabljenje organizma, a kod dece usporavanje razvoja. Duže unošenje glutena uzrokuje oštećenja i uništenje resica koje prekrivaju crevne zidove, a koje služe da uvečaju površinu za upijanje hranljivih sastojaka. Oštećena crevna površina nema kapacitet da tokom varenja uzima dovoljno hranljivih materija.

ProbavaOtkrivanje celijakije često je dugotrajno. Početna dijagnoza može se uspostaviti i analizom krvi, a definitivna samo putem biopsije. Kada se jednom dijagnostikuje, dovoljno je samo prilagoditi ishranu i, bez obzira na ograničenja, može se voditi normalan i zdrav život.
Postoji mnogo prirodnih namirnica koje u sebi ne sadrže gluten, (mleko i mlečni proizvodi, meso, riba, jaja, biljna ulja, kukuruz, pirinač, krompir, kesten, povrće, voće), a postoje i testenine, hlebovi, biskviti i keksi bez glutena (označeno), namenjeni osobama sa celijakijom.
Dijeta bez žitarica (bezglutenska dijeta) nije štetna, naprotiv, ali treba voditi računa da se nadoknade materije koje se ne unose sa žitaricama (biljna vlakna, kalcijum i vitamini B kompleksa). Bitno je jesti raznovrsne namirnice, ne soliti previše i unositi dovoljno tečnosti.

Mere opreza:

Izbegavati hranu od žitarica i proizvode koji ih sadrže. U Evropskoj uniji proizvođači imaju obavezu da na svakom pakovanju označe i najmanje količine glutena. Neke namirnice mogu biti slučajno kontaminirane glutenom i tako naškoditi (razne instant supe, sosevi od soje, kobasice, mešavine začina, konditorski proizvodi, gustin, sirupi). Posuđe u koje je u kontaktu sa namirnicama koje sadrže gluten treba dobro prati, kao i sve radne alate i površine za pripremu hrane. Ne koristiti ulja koja su već upotrebljena za prženje namirnica koje sadrže gluten itd.

Šta je celijakija

Izvori:
www.bezgluten.net
www.biospajzshop.com