Gojaznost i mršavljenje

GojaznostGojaznost i mršavljenje su nezaobilazna pitanja u životu savremenog čoveka.  Gojaznost je stanje u kome je ITM (Indeks telesne mase) ljudskog tela iznad 25 i javlja se kao posledica neravnoteže izmedju velikog energetskog unosa i male energetske potrošnje.
Energetsku potrošnju čine kalorije koje se utroše za bazalni metabolizam, termogenezu i mišićni rad.
Na pojavu gojaznosti znatno utiču metabolički, hormonski, psihički i emocionalni poremećaji, alkoholizam, godine starosti, a najviše genetska predispozicija. Američki naučnici govore o „genu proždrljivosti“ koji ne dozvoljava da do mozga dopru informacije o sitosti. Gojaznost nastaje i kao posledica pogrešnog izbora, nepravilne pripreme i lošeg kombinovanja artikala ishrane kao i nedostatka sna i zamora koji bude želju za jelom i opuštanjem, a guše volju za kretanjem.
Koliko je važna količina unetih kalorija, toliko je važan i njihov izvor. Mršavljenje ne može uspeti ako kalorije dolaze iz slatkiša, alkohola i brze hrane. Ako je u proseku dovoljan unos izmedju 2200 i 2600 kcal dnevno, onda sve preko toga završava u masnim naslagama (ukoliko se brzo ne utroši kroz dodatne aktivnosti organizma).

izbor hraneGlad pojačava želju za hranom i slabi kontrolu šta, koliko i kako se jede, pa tako ometa proces mršavljenja. Gladovanje, kao način mršavljenja je i veoma štetno, jer organizam lišava svega što mu je potrebno pa, umesto telesne težine, slabi zdravlje! Početni gubitak od 2-3 kg telesne težine rezultat je gubitka tečnosti iz tkiva, a ne masti! Pošto korisnih materija nema u masnim naslagama, a zbog gladovanja ne nalazi ih u krvi, organizam je prisiljen da ih uzima iz mišića, pa umesto sala, slabe mišići, bez kojih nema sagorevanja masnoće (više mišića, veća potrošnja masnoće).

Fizičke aktivnosti su neophodne za sagorevanje masti, ali i da se sačuva i ojača neophodna mišićna masa. Upornim gladovanjem masno tkivo će polako nestati, ali će se i zdravlje znatno narušiti i dovesti u stanje opasno po život.
Umesto gladovanja, treba jesti obroke sa manje kalorija, na primer, smanjiti 300 kalorija, a vežbanjem sagoreti bar još 200 kalorija. Za 30 minuta umerenog vežbanja može da se potroši oko 350 kalorija (3 parčeta hleba). Dakle, važna je kontrola količine unete hrane, ali još i više njene kalorične vrednosti!  Količina hrane koja se unosi može ostati čak i ista, ako se promeni njena struktura i kalorična vrednost. Volumen obroka može se održavati na istom nivou zamenom kaloričnih artikala hrane manje kaloričnim, a bogatim celulozom i tečnostima. Mnogi ljudi tečnost unose samo kroz hranu i pića umesto da uzimaju svežu vodu kad god su u prilici. Treba popiti čašu hladne vode desetak minuta pre obroka, a izmedju nekoliko zalogaja hrane dobro je uzeti gutljaj vode. Pola sata posle obroka korisno je popiti čašu tople vode sa jabukovim sirćetom, a posle večere čašu soka od cvekle.
Sok od cvekle sadrži više joda od drugih sokova, podstiće proizvodnju eritrocita, ima dosta magnezijuma koji jača nervni sistem i pomaže kod nesanice i nervoze. Sok treba držati u frižideru tri sata pre upotrebe da ispare supstance koje mogu da izazovu mučninu.

Redovno uzimanje obroka održava dinamiku metabolizma na optimalnom nivou i pruža organizmu sigurnost u pogledu snabdevanja hranjivim materijama, dok gladovanje umrtvljuje metabolizam i „tera“ organizam da skladišti svaku kaloriju zbog „straha“ od nestašice.

Za smanjenje gojaznosti često se traži neka „brza dijeta„, ali gojaznost nije nastala brzo, pa se ne može brzo ni ukloniti. Svaka „dijeta za brzo mršavljenje“ nije jednako dobra, niti je dobra za sve osobe.
„Brzo mršavljenje“ je štetno za organizam samim tim što je nasilno!  Treba tražiti i izabrati dijetalni program koji će obezbediti, ne „brzo“, već sigurno i zdravo mršavljenje. To znači da mora organizmu obezbediti kalorije neophodne za bazalni metabolizam, materije i tečnosti za vitalne funkcije i gubitak masnog tkiva, uz očuvanje zdravlja!

Brze dijete naglo menjaju pravila na koje je organizam navikao, pa je prirodno da se on brani i nastoji da zadrži postojeće stanje. Uz dovoljnu upornost, organizam se postepeno dovodi u stanje prihvatanja novog stila života kao svakodnevne potrebe. Sve dijete zahtevaju disciplinu, ali mnoge osobe ne mogu da u tome istraju pa ne ostvare željeni cilj. Zdravo mršavljenje (bez rigorozne dijete) traži vreme, odlučnost, posvećenost, jaku volju i upornost, ali se zato mršavi prirodo, zdravo i sa velikim izgledima da rezultati ostanu trajni!

fizicka aktivnostFizička aktivnost je prirodna potreba ljudskog organizma, pri čemu se troše kalorije kao gorivo za njeno obavljnje. Kada je organizmu potrebno manje energije od dnevnog unosa, viškovi kalorija se skladište u vidu sala, kao rezerva. Za veliku količinu rezervne energije potrebno je mnogo aktivnosti da se ista utroši. Zato je svakodnevno sagorevanje viškova unetih kalorija kroz redovnu i osmišljenu fizičku aktivnost, ključni deo svake uspešne dijete za mršavljenje.  Prilog: Tabela kalorijskih vrednosti namirnica
Izvor: Lična saznanja i iskustva autora
Povezani sadržaji:
Koliko-kalorija-dnevno-zaista-trebamo
 Šta je potrebno za zdravo mršavljenje
– 
Šta-je-idealna-telesna-tezina
– Sauna i zdravlje